Filozofija ni najmanje nije samo stvar suvoparnih akademskih rasprava. Dokaz tome je i zainteresovanost publike u podgoričkoj knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori nakon izlaganja doktoranda Univerziteta u Atini Dragana Bojovića. Ne čudi, jer tema je bila moral – etika, i to stoička. Bojovićevo predavanje bilo je naslovljeno „Praktičnost i paradoksalnost stoičkih moralnih dogmi: Etika kao kognitivna terapija”. Predavanje je održano u sklopu ciklusa „Helenstvo i savremeni svijet”, čiji organizator je Centar za helenske studije u Crnoj Gori u saradnji sa Maticom srpskom.
Potrebno je vratiti se antičkoj filozofskoj misli, ujedno i stoicima, stoičkoj etici koja u mnogome korespondira sa tradicionalnim vrijednostima u Crnoj Gori, kaže Bojović. Jer, podsjeća on, stoici su zastupali moralni heroizam koji je u današnje vrijeme veoma bitan i neophodan, naročito ako se ima u vidu globalistička pohara koja sve prevrednuje, stavljajući na pijedestal antivrijednost – ono što se kosi s osnovnim moralnim načelima.
- Danas često čujemo izraze „snašao se”, „uspio je da se prilagodi duhu vremena”, i to je danas postalo poželjno i prihvatljivo. U toj sveopštoj pohari, sveopštem relativizmu u kome jedno konzumerističko društvo nastoji da od čovjeka napravi roba i robu za potrošnju vrlo je bitno vratiti se osnovnim principima i tradiranim sistemima vrijednostima u kojima se moralnost mjeri prema čovještvu u čovjeku – kaže Bojović. Čovjek se ne smije uzimati zdravo za gotovo, kao biće koje je dato i koje jeste, već je čovjek biće koje se stalno zadobija i koje samo sebe zadobija, dodaje filozof. Zato je potrebno da se čovjek stalno moralno usavršava, za razliku od danas „preporučenog” fokusiranja na ono čulno u nama. Zato, smatra Bojović, danas se treba okrenuti savremenoj aretološkoj filozofiji, koja postavlja u centar čovjeka – ličnost – karakter, a ne pravila po kojima se moralno djeluje. Naravno, morala nema bez vrline, pa Bojović objašnjava:
- Vrlina je dispozicija duše, jedno posebno stanje koje se stiče vježbom i koje podrazumijeva postojanost u duši i spremnost da se u svakoj etičkoj situaciji reaguje na ispravan način – kaže Bojović. U antici, dodaje on, za četiri osnovne vrline smatrane su mudrost - razboritost, umjerenost, pravednost i hrabrost. Pritom, nikada se ne smije izgubiti iz vida da etika uvijek podrazumijeva postojanje onog drugog koji ima neku svoju, povratnu priču, a o koga se, hrišćanski rečeno, ne smijemo ogriješiti. Bojović smatra i da se ne smije previše insistirati na pojmu unikatnosti, jer to često dovodi i do kršenja univerzalnih moralnih pravila, vrć treba uspostaviti ravnotežu.
Jedno od osnovnih načela stoika je pitanje dobre mjere, a pritom svakog čovjeka i sve što je u prirodi posmatraju samo kao dio jednog jedinstvenog organizma, odnosno kao članove tog organizma. Stoici ističu potrebu da živimo u skladu s ljudskom prirodom, a kako je logosnost ono što nas odvaja od životinja, naš razum nam je vodilja i mi treba da živimo u skladu s njim, s Logosom – kaže Bojović.
- Ovo je teleološka etička koncepcija, što znači da treba da živimo s nekom svrhom, nekim smislom – dodaje Bojović. A cilj svih ljudi je evdemonija, koja se danas sa starogrčkog prevodi kao sreća, ili blaženstvo, što bi značilo da svi težimo ka tome da proživimo jedan dobar, svrsishodan život. I tu je presudna vrlina i to u mjeri u kojoj možemo da utičemo na nju, a to je polje gdje djelujemo sami. Naša vjerovanja i uvjerenja, kao i naše djelovanje mora zato biti u potpunom saglasju, i moraju egzistirati unutar jednog sistema. Taj ideal može postići stoički mudrac, koji je sam po sebi ideal.
- Njega ne interesuju spoljašnja dobra, kao zdravlje, bogatstvo, reputacija, sreća. Primarni ciljevi njegovog života su postizanje unutrašnjeg reda, harmonije, sklada u sopstvenoj duši. Da postigne ataraksiju – mir, ravnotežu, sklad, unutrašnju neuznemirenost (spokoj) i apatiju – bestrašće, da ga ne vode strasni porivi – kaže Bojović. Zato, moramo eliminisati pogrešna vjerovanja, naglašava Bojović, i usredotočiti se na činjenicu da je za stoike vrlina samo jedna – mudrost, znanje, a koja se ipak različito manifestuje.
Uvodnik u veče dao je prof. dr Mikonja Knežević.
Ž.J.
Normativna i meta etika
Dr Filip Ivanović rezimirajući predavanje ističe da je u našem konzumerističkom društvu moral skrajnut u korist materijalnog. Danas, najčešća zamjena za etiku je zakon, navodi Ivanović, ističući da su suprotstavljene normativna i meta etika. Odnosno, razlika između normativnog pristupa etici i metafizičkog ili egzistencijalističkog jeste u pitanju - što treba da radim i što mi je dozvoljeno, nasuprot onome što ja jesam i u šta zaista vjerujem.
- Etika kao kognitivna terapija nije samo saznajna terapija, već i psihička u smislu terapije duše, buđenja skupova konzistentnih sistema mišljenja i stavova. Stoička etika nije bitna samo starim Grcima, već ćete mnoge od ovih stvari naći i u hrišćanstvu – rekao je između ostalog Ivanović.